Mu mugoroba wo ku wa 4 Nyakanga 1973, mu gihe Kigali yari isinziriye, Habyarimana yakoresheje ingabo za Leta mu guhirika Grégoire Kayibanda wari waramugiriye icyizere kandi akamufasha kuzamuka mu nzego z’ubutegetsi.
Mu gitondo cyakurikiyeho, Grégoire Kayibanda, Perezida wa mbere w’u Rwanda nyuma “y’ubwigenge” yari amaze guhinduka imfungwa mu gihugu cye, hamwe n’abo mu muryango we, abanyapolitiki n’abasirikare bakuru, abenshi bakomokaga mu majyepfo y’u Rwanda no mu gice cyo hagati cyarwo.
Repubulika ya Mbere yari ihirimye, ihiritswe bucece n’umuntu wari wararahiriye kuyirinda uko azashobora.
Igihe coup d’état yakorewe cyarushijeho kwerekana uburemere bw’ubugambanyi. Iminsi ine gusa mbere yaho, ku Munsi w’Ubwigenge, Kayibanda yari yabwiye Abanyarwanda ijambo rya nyuma, atazi ko Minisitiri w’Ingabo yashyizeho, umuntu yari yarizamuriye ku giti cye kandi akamugirira icyizere gikomeye, yari arimo kurangiza umugambi karundura wo kumuhirika.
Abanyarwanda benshi babonye coup d’état uko yari iri koko: Ntabwo yari ubutabazi, ahubwo yari ubugambanyi bwaturutse imbere mu butegetsi. Ubutegetsi bwa Kayibanda bwahiritswe nta ntambara ibayeho.
Habyarimana yakoresheje imodoka z’intambara n’abasirikare b’Ingabo z’Igihugu mu kurwanya ubutegetsi bwa gisivili butari bufite intwaro, agota ibiro bya Perezida wa Repubulika, afata Inteko Ishinga Amategeko ndetse na Radiyo y’Igihugu.
Ni kuri iyo radiyo yanatangarijeho ko Itegeko Nshinga rihagaritswe kandi ko amashyaka yose ya politike abujijwe gukora.
Icyo gihe mu mbwirwaruhame yo ku wa 6 Nyakanga 1973, Habyarimana yagize ati “Mwaraye mwumvise ingingo z’ ingenzi zemejwe n’ingabo z’ igihugu kugira ngo u Rwanda rwacu rukomeze rugire amahoro. Ingabo z’igihugu nta bundi buryo zari zifite butari ubwo guhagarika abatari bacyitaye ku mutekano w’abaturage. Ntizari gushobora kwirengangiza ko ari zo u Rwanda rwose ruhanze amaso kugira ngo ruhorane amahoro n’ ubumwe. Bamwe bananije uwari watorewe kuyobora igihugu, bamupakiramo ibitekerezo biciye ukubiri n’ amahoro n’ ubumwe u Rwanda rukeneye. Icyo twakwishimira gusa, ni uko abo bagizi ba nabi ari bake cyane. Mwese mudufashe kubagaya, mudufashe no kurwanya ibyo bitekerezo byabo. Ntawavuga ko bari bahagarariye u Rwanda. Ntawavuga ko bari bahagarariye perefegitura iyi n’ iyi cyangwa se komini. Bari bihagarariye ubwabo.”
Saa Sita z’amanywa, byose byari birangiye. Igihugu cyari gituwe n’abaturage babarirwa muri za miliyoni cyamenyeshejwe binyuze kuri radiyo ko kuva uwo munsi ubutegetsi bwari bubayoboye bwari mu maboko y’abasirikare, abasivile bashyizwe ku ruhande.
Habyarimana yashinje abo yise “abanzi b’amahoro”, maze agerageza kwerekana ifatwa ry’ubutegetsi nk’impinduramatwara ishingiye ku ndangagaciro.
Habyarimana yavuze ko abari bayoboye u Rwanda bacuraga amagambo, bakarara bapagasa bayahwihwisa, kugira ngo bitoneshe “nk’ibya kera”, maze asebya uwamureze ko yagizwe igikoresho.
Ati “Icyakora ubwo bagaragaye, ntawe bagishoboye gushuka, nk’ uko babigiriye uwahoze ari umukuru w’ igihugu. Ni nde wavuga ko bamugiriye neza mu kumugira igikoresho cyabo mu matiku n’ inzangano? Ingabo z’ igihugu ni byo zishaka gukuraho. Zabitewe n’ uko igihugu cyari kigeze iw’abandi.”
Mu kimwaro cyinshi no kukijisha abaturage, Habyarimana yavuze ko bashakira amahoro abantu bose, mu guharanira iterambere igihugu cyari kirangamiye.
Icyakora amateka agaragaza ikinyuranyo cy’ibyo: ryari itsinda ry’abasirikare bakomokaga mu Majyaruguru y’u Rwanda ryari rikemuye urugamba rwo gusaranganya ubutegetsi n’abanyapolitiki bakomokaga mu Majyepfo rikoresheje ingufu za gisirikare.
Coup d’état yabaye nta maraso amenetse mu masaha yayo ya mbere gusa. Hagati ya 1974 na 1977, abantu 56, abenshi muri bo bari abayobozi b’ubutegetsi bwari bumaze guhirikwa, bishwe n’inzego z’umutekano. Kayibanda ubwe yapfiriye mu buroko mu 1976, bikekwa ko yishwe n’inzara nyuma y’igihe yari amaze afungiwe na Habyarimana mu rugo rwe rwari i Kavumu muri Perefegitura yahoze ari iya Gitarama.
Nyuma yaho, Habyarimana yashinze MRND ayigira ishyaka rukumbi ryemewe n’amategeko, anashimangira politiki y’amajonjora n’ipiganwa rishingiye ku bwoko yabuzaga Abatutsi amahirwe angana yo kwiga no kubona akazi mu nzego za Leta, bityo akarushaho gukomeza imikorere y’ubutegetsi ishingiye ku ivangura no guheza.
Iyi mikorere yari ihabanye kure n’ibyo yavugiraga kuri radiyo avuga ko aharanira amahoro y’Abanyarwanda bose nk’uko yari yabishimangiye mu mbwirwaruhame ye.
Ati “Mwumvikane mwese kandi mwubahane. Murwanye icyashaka kubateranya, gishingiye ku bwoko cyangwa ku karere. Ababunza impuha bose n’ abagenzwa no kwanganisha abantu mubime amatwi, mubamenyeshe abashinzwe kubahiriza amahoro mu gihugu. Mukurikire inama komite y’ amahoro ibagira.”
Ibyo byasigaye aho haba kuri we wari uyoboye abahiritse ubutegetsi no ku bo bayoboranye ku myaka 21 yamaze ku butegetsi kugeza ubwo indege yari imutwaye yaraswaga ku wa 6 Mata 1994.
Icyo gihe, ubutegetsi bwari bwaravutse ku wa 5 Nyakanga 1973 bwari bumaze gushyiraho byinshi mu byabaye imizi n’ishingiro rya Jenoside yakorewe Abatutsi.
Imyaka 53 irashize, ariko iryo joro rikwiye kwibukwa uko ryagenze koko: umusirikare yagambaniye Perezida we, azimya ubuzima bwa politiki bw’igihugu, maze ashyira u Rwanda mu nzira y’amakuba n’ibyago, ingaruka zabyo igihugu cyakomeje kwishyura mu buryo bukomeye.





